Planiranje porodice donosi mnogo radosti, ali i administrativnih pitanja, posebno kada je riječ o naknadi plate tokom odsustva. U Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstven fond na državnom nivou, pa odgovor na pitanje “ko isplaćuje naknadu” zavisi isključivo od mjesta vašeg prebivališta i rada.
Federacija BiH – Razlike od kantona do kantona
U Federaciji BiH sistem je decentralizovan. Naknadu isplaćuju kantonalni centri za socijalni rad ili nadležna ministarstva. Ključna razlika u odnosu na RS je u tome što visina naknade često nije vezana za vašu punu platu, već za prosječnu platu u kantonu.
- Kanton Sarajevo – Trenutno prednjači sa fiksnom mjesečnom naknadom za zaposlene i nezaposlene majke koja iznosi 1.000 KM (uz mogućnost varijacija zavisno od godišnjih odluka Vlade KS).
- Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton – Takođe su uveli značajne mjere podrške koje teže izjednačavanju prava majki, ali se iznosi i dalje mogu razlikovati zavisno od trenutnih propisa.
- Ostali kantoni – U kantonima poput Hercegovačko-neretvanskog ili Srednjobosanskog, naknada se često obračunava kao procenat (npr. 50% do 80%) prosječne plate kantona, dok poslodavac može (ali nije zakonski obavezan) doplatiti razliku do pune plate radnice.
Republika Srpska – Centralizovan i predvidiv sistem
U Republici Srpskoj situacija je jednostavnija za obračun. Isplatu vrši poslodavac, ali mu Javni fond za dječiju zaštitu RS refundira iznos plate u 100% bruto iznosu. To znači da majka prima svoju punu platu na koju je prijavljena, a poslodavac nema dodatni trošak plate dok je radnica na odsustvu.
Ko ima pravo na naknadu?
- Zaposlene majke – Sve žene sa ugovorom o radu. U FBiH je najčešći uslov da ste u radnom odnosu najmanje 6 mjeseci prije otvaranja bolovanja.
- Samostalne djelatnice (obrtnice) – Pravo ostvaruju pod uslovom da su redovno izmirivale doprinose za socijalno osiguranje.
- Nezaposlene majke – Ostvaruju pravo na “materinski dodatak” ili jednokratne pomoći, čiji iznos ponovo zavisi od kantona (u FBiH) ili je fiksni iznos (u RS).
Trajanje odsustva i “trudničko” plaćanje
Porodiljsko odsustvo traje 12 mjeseci (18 mjeseci za treće dijete ili blizance u RS).
Važno je razlikovati:
- Bolovanje radi održavanja trudnoće (“trudničko”): Tretira se kao obično bolovanje. Teret isplate do 30 dana snosi poslodavac, a preko 30 dana Zavod zdravstvenog osiguranja.
- Porodiljsko odsustvo: Počinje 28 dana prije termina i tada se aktiviraju fondovi socijalne ili dječije zaštite.
Dokumentacija – kratka čeklista
Za ostvarivanje prava obično vam je potrebno:
- Potvrda o radnom statusu i prosjeku plate (izdaje poslodavac).
- Nalaz ginekologa o očekivanom terminu porođaja.
- Rodni list djeteta (nakon rođenja).
- Potvrda o prebivalištu (CIPS).
- Zahtjev koji se podnosi nadležnoj službi socijalne zaštite ili fondu.
Najčešća pitanja
Može li otac primati naknadu?
U oba entiteta otac može preuzeti porodiljsko odsustvo nakon što majka iskoristi obavezni period od 42 dana nakon porođaja. U tom slučaju, on ostvaruje pravo na naknadu plate.
Šta ako promijenim poslodavca?
Pravo na naknadu ostvarujete kod poslodavca kod kojeg ste zatečeni u trenutku otvaranja odsustva, pod uslovom da nema prekida u osiguranju koji bi ugrozio zakonski minimum (obično 6 mjeseci).
Precizan obračun naknada i poznavanje kantonalnih propisa ključni su za stabilno poslovanje i zadovoljstvo zaposlenih. Ako trebate pomoć sa administracijom ili obračunom plata u bilo kojem dijelu BiH, tim Vizija Računovodstva je tu da vam olakša proces.
