Kad je Dragana, data-inžinjerka iz Mostara, krajem 2024. tražila grad u kojem bi podigla sopstveni R&D tim za analizu proizvodnih podataka, Sarajevo joj je djelovalo preskupo, a Tuzla već pretrpana softverskim studijima. Banja Luka se, međutim, nametnula neočekivano:
“U krugu od nekoliko kilometara imala sam univerzitet sa snažnim tehničkim fakultetima, Inovacioni centar Banja Luka koji podržava startupe i industrijske pogone otvorene za modernizaciju”, prisjeća se danas dok nas vodi kroz ICBL.
Njena priča dobro ilustruje novu sliku grada koji se više ne oslanja samo na administraciju i trgovinu, već postaje sve značajniji tehnološki i logistički čvor zapadne BiH.
Industrijsko naslijeđe koje je prešlo na modernizaciju
Prerađivačka industrija i energetika decenijama su bile okosnica Banje Luke. Nekadašnji kompleksi poput Incela i Čajavec-a obilježili su privredni identitet grada, a njihovi nasljednici danas prolaze kroz transformaciju. Nakon modernizacije pogona i ulaska stranih investitora, lokalne fabrike sve više postaju dio izvoznog lanca. Stabilni ugovori sa međunarodnim partnerima otvaraju prostor za sigurniju proizvodnju u narednim godinama, a to automatski znači rastuću potražnju za dobavljačima elektronike, plastike i – sve češće – softverskih rješenja koja povezuju industriju i nove tehnologije.
ICBL i Tehnološki park – više od kancelarije
Na svega nekoliko minuta od centra grada nalazi se Inovacioni centar Banja Luka (ICBL), prostor pretvoren u tehnološku zonu koja objedinjuje start-up inkubator, edukativne programe i podršku investitorima. Tokom 2025. godine centar je dodatno osnažen projektima finansiranim iz evropskih fondova, čime je pozicioniran kao jedan od važnih regionalnih hub-ova za inovacije. Za start-up i scale-up timove to znači dvije ključne prednosti: usklađivanje poslovanja sa EU standardima, što olakšava izlazak na strana tržišta, i pristup modernim coworking prostorima i mentorskoj mreži potrebnoj za razvoj i širenje poslovanja.
Talenat i troškovi – rijetka kombinacija
Univerzitet u Banjoj Luci svake godine obrazuje značajan broj diplomaca iz tehničkih i inženjerskih oblasti, što stvara stabilan izvor mladog kadra. Istovremeno, troškovi poslovanja u Banjoj Luci procjenjuju se i do 30% nižim u odnosu na Sarajevo. Za cijenu zakupa 70 m² kancelarije u Sarajevu, u Banjoj Luci je moguće dobiti prostor od oko 150 m² u poslovnim zonama poput Borika ili Starčevice. A kada je riječ o proizvodnim halama, industrijske zone u Laktašima i Trnu nude povoljne uslove i dobru povezanost sa glavnim saobraćajnicama.
Porezi i podsticaji – manje je više
Poreski sistem u Republici Srpskoj spada među konkurentnije u regionu. Stopa poreza na dohodak za lična primanja iznosi 8 %, dok se na određene druge prihode primjenjuje stopa od 13 %. Porez na dobit za pravna lica je 10 %, a PDV, koji se primjenjuje na nivou cijele Bosne i Hercegovine, iznosi 17 %. Pored toga, postoje različiti programi podsticaja privredi, uključujući mjere za povećanje plata radnika. Grad Banja Luka je dodatno izašao u susret privredi smanjenjem poreza na nepokretnosti – sa 0,20 % na 0,10 %, odnosno sa 0,10 % na 0,05 % za objekte koji se koriste u proizvodnim djelatnostima.
Mreža manja, ali jaka
BLbit User Group u Banjoj Luci okuplja profesionalce i entuzijaste iz oblasti softverskog razvoja, najčešće vezanih za Microsoft tehnologije i JavaScript. Sastanci se redovno održavaju u prostoru Inovacionog centra Banja Luka (ICBL), a format kombinuje tehnička predavanja i networking među učesnicima.
Pored toga, ICBL organizuje i programe poput Startup Huddle Banja Luka – mjesečnih događaja koji povezuju preduzetnike sa lokalnom startup zajednicom i omogućavaju razmjenu iskustava i ideja.
O umrežavanju i značaju ovakvih događaja već smo pisali u tekstovima “Startup ekosistem Sarajeva: prilika za rast” i “Networking u Sarajevu”.
Kako izgleda prva godina u praksi?
Dragana je registrovala DOO u februaru i ubrzo aplicirala na javni poziv Grada Banja Luka za subvencije poslovnim subjektima. Do ljeta je dobila podršku u vidu bespovratnih sredstava od 12.000 KM, što je pokrilo dio troškova nabavke opreme i zapošljavanja prvih radnika. U maju se uselila u 100 m² proizvodno-poslovnog prostora u industrijskoj zoni Ramići.
U junu je lokalna fabrika potvrdila prelazak na serijsku proizvodnju, pa je potpisala ugovor o pilot-instalaciji svoje analitike na dvije linije. Do septembra je već imala prvi tim – šest developera i tri mašinska inženjera – a na jesen su pokazali prve rezultate u optimizaciji procesa. „Najskuplji dio bio je čekanje na licence i proceduru, a ne kirija ni plate“, kaže ona, naglašavajući da su najveći troškovi u prvoj godini zapravo administrativni, a ne operativni.
Da li je Banja Luka vaš sljedeći korak?
Ako vam je ključna logistika – Banja Luka nudi autoput Banja Luka-Gradiška i Banja Luka-Doboj, međunarodni aerodrom u Mahovljanima (Laktaši) i željeznički čvor sa carinskim terminalom na jednom mjestu. Ako ciljate na održivu proizvodnju, transformacija industrijskih zona i gradski projekti tehnološkog razvoja obezbjeđuju infrastrukturu usklađenu sa EU standardima.
A ako pitate Draganu, pravi motiv ipak ostaje ljudski:
“Dovoljno je veliko da nađeš sve što ti treba, a dovoljno malo da se partnerima javiš porukom, ne mejlom.”
Prije nego što donesete odluku, uporedite troškove i potencijale i u našem tekstu “Startup ekosistem Sarajeva”. Razlika između dobrog i najboljeg izbora često stane u dva sata vožnje – ili u dvije rečenice koje ćete čuti na idućem Tech Wednesday u Banjoj Luci.
Vidimo se tamo!
